Književna recenzija - Steven Pressfield: Vatrena vrata

Četvrtak, 01 Prosinac 2011 16:01

IN rukopis - Književne recenzije

Posljednjih je godina na književnoj sceni prisutan pojačan interes za povijesnim romanima koji svoje uporište imaju u stvarnim događanjima. Naravno da pritom fikcija nije u potpunosti marginalizirana, ali prisutna je samo u onolikoj mjeri koliko je to  potrebno da narativni dio priče ne gubi na snazi. Obično se radi o nekim dijalozima ili radnjama koje su postala dijelovima legende, zbog opće prihvaćenosti i upućenosti šire društvene zajednice s nekim detaljem iz čitave priče. Možda su se stvari dogodile baš na takav način, a možda i nisu, ali ostale su neke slike utisnute u kolektivnu memoriju društva.

“Vatrena vrata“ (“Znanje 2011) obrađuju jednu od tih povijesnih priča sa svim tim uopćenim anegdotama. Knjigu je napisao Steven Pressfield čiji je književni opus, uglavnom, zasnovan na antičkim temama, kojih je vrstan poznavatelj, što se najbolje vidi u obradi društvenog života tog vremena. Pressfield piše lako, stilski zanimljivo. U središtu priče poznati je događaj iz antičke prošlosti, kada se 300 Spartanaca, uz ponešto lojalnih saveznika, suprotstavilo višestruko nadmoćnijem neprijatelju u obrani svojih polisa. Iako je ishod bitke unaprijed bio poznat; hrabrost, smionost i lukavstvo koje su tom prigodom pokazali Spartanci, nadživjeli su mnoga minula vremena i načine vladavine koji su uslijedili kroz duge godine povijesti. Bio je top poraz iz kojeg je poslije izniknula velika pobjeda ujedinjenih grčkih plemena nad perzijskim osvajačem.

Priča u ovom djelu ispričana je iz Kseonova kuta naracije, koji je bio u službi štitonoše Dijaneka, jednog od najhrabrijih Spartanaca, po svim povijesnim bilješkama. Zanimljivo je spomenuti da je većina antičkih ratova i ratova među polisima bila pokrenuta zlatom u nečijim džepovima, retorikom nekog demagoga željnog slave ili je interesne strane prevarilo neko lažno proročanstvo. Kseon, u zarobljeništvu, tumači kako su ovoga puta Spartanci i njihovi saveznici krenuli u rat iz razloga zaštite svojih polisa, iako svjesni da ih očekuje sigurna smrt. Jedna od anegdoti iz te bitke kod Termopila tumači kako je jedan ratnik, neposredno prije prve bitke, spomenuo kako perzijskih strijelaca ima toliko da, kad odapnu strijele iz svojih lukova, one zaklone Sunce. Čuvši to, Dijanek, najhrabriji Spartanac, uz smiješak mu je odgovorio:

“Dobro. Onda ćemo se boriti u hladu.“

Intrigantna, zanimljiva knjiga. Možda ste gledali film “300“ koji se tematikom odnosi na spomenutu bitku, ali ako i niste, ova knjiga je puno bolja od spomenutog filma. Koliko? Barem 300 puta…

Ante Juroš