Aktualno - Svijet
Četvrtak, 08 Prosinac 2011 10:45
Borba protiv korupcije velikim je dijelom u Hrvatskoj počela, nažalost, uglavnom
Aktualno - Svijet
Četvrtak, 30 Lipanj 2011 20:23
Države članice EU-a odlučile su danas zaključiti preostala četiri poglavlja zatvarajući tako pristupne pregovore s Hrvatskom
Aktualno - Svijet
Petak, 24 Lipanj 2011 17:16
Europsko vijeće se na sastanku 23. i 24. lipnja složilo da bi se pristupni pregovori s Hrvatskom trebali zaključiti do kraja lipnja 2011., potvrdivši tako snažnu predanost perspektivi proširenja na Zapadni Balkan.
U svojim Zaključcima Europsko vijeće pohvaljuje Hrvatsku za intenzivne napore koji su omogućili ulazak u završnu fazu pristupnih pregovora. Provjera preostalih pregovaračkih poglavlja Vijeće provodi uz strogo poštivanje uvjeta i u skladu s pregovaračkim okvirom. U svjetlu ostvarenog napretka i pozitivne ocjene Komisije, Europsko vijeće je pozvalo Vijeće Europske unije da donese sve odluke potrebne za zaključivanje pristupnih pregovora s Hrvatskom do kraja lipnja 2011., na temelju prijedloga zajedničkih stajališta koji je nedavno predstavila Komisija, a u cilju potpisivanja Ugovora o pristupanju prije kraja ove godine.
Hrvatska bi trebala nastaviti s reformama s istim žarom, posebice što se tiče pravosuđa i temeljnih prava, kako bi mogla u potpunosti preuzeti obveze članstva od dana pristupanja. Monitoring tih reformskih napora do dana pristupanja pružit će potrebno osiguranje Hrvatskoj i sadašnjim državama članicama. Odlučujući kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije, Vijeće može poduzeti sve odgovarajuće mjere.
Nakon sastanka, Herman Van Rompuy je o Hrvatskoj izjavio: Europsko vijeće je utrlo put za pristupanje Hrvatske EU kao 28. zemlje članice. Očekujemo od Vijeća Europske unije da zaključi pristupne pregovore vrlo brzo, prije kraja lipnja. Tada bismo mogli potpisati Ugovor o pristupanju prije kraja godine. Buduće pristupanje Hrvatske daje nov zamah europskoj perspektivi zemalja Zapadnog Balkana.
Predsjednik Europske komisije Barroso je izjavio: Na pragu smo povijesnog trenutka za Hrvatsku i Zapadni Balkan u cjelini, ali i za Europsku uniju. Uvjeren sam da će Hrvatska nastaviti sa pripremama za članstvo s istim intenzitetom kao što je i radila prethodnih mjeseci. Europska perspektiva za Zapadni Balkan je vrlo realna. Također je značajan doprinos miru, pomirbi i stabilnosti na Zapadnom Balkanu.
Aktualno - Svijet
Petak, 10 Lipanj 2011 11:18
- Veselim se pozdraviti vas kao 28. državu članicu Europske unije, kazao je na konferenciji za novinare europski povjerenik za proširenje Štefan Füle.
- Posao je završen. Sada je na državama članicama da naprave posljednju evaluaciju pregovora i odluče mogu li pregovori biti službeno zaključeni i krenuti s potpisivanjem. Pregovori su bili temeljiti i sveobuhvatni, dodao je Füle i kazao kako će zemlje članice biti će izvještavane o hrvatskom napretku, te da "uopće ne sumnja u sposobnost Hrvatske da odradi sve što je potrebno".
- Oozbiljno izražavam svoje povjerenje u današnju odluku, naglasio je europski povjerenik za proširenje.
Povijesni dan za Hrvatsku
- Danas je povijesni dan za Hrvatsku i za Europsku Uniju, priopćio je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Durao Barroso u petak, pola sata prije no što je u podne europski povjerenik za proširenje Štefan Füle novinarima objavio da su, po EK-ovu mišljenju, hrvatski pregovori o članstvu u EU uspješno okončani.
- EK je upravo predložio ministarskome Vijeću EU da zatvori posljednja četiri poglavlja u pristupnim pregovorima s Hrvatskom. To popločava put Hrvatskoj da se priključi EU kao 28. država članica od 1. srpnja 2013., ako Vijeće održi taj naznačeni nadnevak koji je EK predložila - napomenuo je Barroso. On je "zapljeskao hrvatskim vlastima, a posebice trenutačnoj vladi, na njihovu teškome radu posljednjih godina".
- Još važnije, želio bih čestitati narodu Hrvatske jer pridruživanje EU-ovoj obitelji naroda ponajprije je tvoj uspjeh! - naglasio je Barroso, rekavši da je tijekom svojega posjeta Zagrebu početkom travnja "svjedočio da je pristupanje EU projekt koji nadilazi političke granice i obgrljen je cijelim društvom, a posebice hrvatskom mladeži".
Ostatak poruke Barroso je namijenio onima u EU koji još nisu sigurni treba li se proširenje nastaviti.
- EK je pregovarala teško ali pošteno tijekom posljednjih godina, primijenjujući strogu uvjetovanost i osiguravajući da se svi kriteriji i mjerila EU ispune. Ta se čvrsta predanost isplatila: Hrvatska je sada spremna krenuti naprijed. U proširenju EU riječ je o vjerodostojnosti: kako o vjerodostojnosti kandidatskih zemalja u poštivanju kriterija i provedbi zahtijevanih preobrazba, tako i vjerodostojnosti sa strane EU u kretanju naprijed kada se usuglašeni uvjeti ispune - istaknuo je Barroso. Taj "važan korak Hrvatske k članstvu", dodao je, "znak je također ostatku Jugoistočne Europe: on pokazuje da proširenje djeluje, da je EU ozbiljan glede svojih obveza i da se ustrojne europske preobrazbe isplate".
- Nadam se stoga da je napredak Hrvatske nadahnuće našim ostalim partnerima kako bi iznova unijeli živahnost u svoje preobrazbene napore i djelovali na dobrobit svojih naroda. To je također u interesu same EU. Kako sam iznova vidjeo tijekom mojih dvaju posljednjih posjeta tome području, vjerodostojna politika proširenja ostaje naše najvažnije sredstvo za jačanje uzajamne postojanosti i boljitka u Jugoistočnoj Europi - zaključio je Barroso.
V. Reading: Europska komisija daje zeleno svjetlo Hrvatskoj
Europska komisija daje zeleno svjetlo za pristup Hrvatske EU, kazala je jutros europska povjerenica za pravosuđe Viviane Reding uoči sastanka Ministarskog vijeća EU, javlja austrijska agencija APA
Reding je dodala i da je "jako sretna" što će Hrvatska dobiti zeleno svjetlo, jer prije godinu dana ni sama nije vjerovala da će i posljednje prepreke biti uklonjene.
- No, Hrvatska je obavila svoje zadaće i zato se može "potpuno mirno i reći DA Hrvatskoj", rekla je Reding.
Aktualno - Svijet
Petak, 27 Svibanj 2011 21:55
Pitanja građana postavljena putem EU poštanskog sandučića
Hoće li ulaskom u EU Hrvatska izgubiti svoj nacionalni i kulturni identitet? Neće. To je jedan od najčešćih stereotipa vezanih uz ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Osim toga, iskustva sadašnjih država članica Unije ukazuju na to da se ulaskom u Europsku uniju ne gubi nacionalni identitet.
Poznajete li primjer ijedne države članice čiji se nacionalni identitet izgubio ili je umanjen članstvom u EU-u? Jedan od osnovnih principa na kojima počiva Europska unija glasi „Ujedinjeni u različitosti/ United in Diversity“, za što se Hrvatska zalaže već sada, te će i nastaviti nakon što postane punopravnom članicom Europske unije. Moto ‘Ujedinjeni u različitosti’’ predstavlja ujedinjenost Europljana u zajedničkom nastojanju za mir i napredak te da su mnoge različite kulture, tradicije i jezici u Europi pozitivna prednost za kontinent. Zaštita nacionalnih identiteta država članica zajamčena je i Člankom 6 Ugovora o Europskoj uniji:“Unija će poštovati nacionalne identitete svojih država članica“.Isto se odnosi i na strah od gubitka kulturnog identiteta, jer čuvanje i promicanje kulturne raznolikosti su među temeljnim načelima Europske unije. Europska unija se ponosi svojom kulturnom raznolikošću. Štoviše, ulaskom u EU otvaraju se dodatne mogućnosti očuvanja kulturne različitosti zahvaljujući programima i fondovima EU-a. Primjeri postoje i sad – više u okviru. Jezik, književnost, kazalište, vizualne umjetnosti, arhitektura, obrti, kinematografija i elektronski mediji mogu pripadati nekoj konkretnoj zemlji ili regiji, ali ujedno su i dio zajedničkog europskog kulturnog naslijeđa. Europska unija nastoji sačuvati i podupirati tu raznolikost te je učiniti dostupnom i drugima.
Što je s hrvatskim jezikom? Hoćemo li morati znati strane jezike kako bi smo se koristili svojim pravima? Jezična raznolikost je kulturni i demokratski temelj Europske unije, stoga za hrvatski jezik ne postoji nikakva opasnost. Pružanje podrške jezičnoj raznolikosti jedan je od radnih ciljeva Europske unije. S proširenjima u 2004. i 2007. godini, broj službenih jezika Europske unije porastao je s 11 na 23. Isto tako, nedavnim zatvaranjem Poglavlja 34 postavljeni su i pravni okviri po kojima će hrvatski jezik nakon pristupanja Hrvatske EU-u postati 24. službeni jezik Europske unije. EU svojim građanima također jamči da mogu pisati nekoj instituciji ili tijelu Europske unije te primiti odgovor na svom jeziku. Također ukoliko su iz određenih razloga na sudu neke druge države članice, građani imaju pravo prijevoda postupka na vlastiti jezik. Zakonodavstvo Europske unije mora biti dostupno na svim službenim jezicima, a time i svim građanima. Jednako tako, zastupnici Europskog parlamenta, pri obraćanju Parlamentu, svoje glasače imaju pravo predstavljati na vlastitom jeziku. Uz gore navedeno, valja istaknuti kako EU potiče učenje još dva jezika pored materinjeg kako bi se povećala njihova konkurentnost na tržištu rada.
Primjeri očuvanja tradicije i nacionalnog identiteta uz pomoć EU-a Jedan od primjera očuvanja tradicije i nacionalnog identiteta svakako je i projekt Ethnobrand Udruge za kreativni razvoj Slap iz Osijeka, sufinanciran od strane EU-a kroz INTERREG program prekogranične suradnje Hrvatske i Italije, proveden u partnerstvu s Regionalnom razvojnom agencijom Slavonije i Baranje i talijanskom organizacijom Ecipar iz Ferrare. Ovim projektom stvorena je robna marka rukotvorina Panona. Riječ je o brandu koji je temeljen na tradicionalnim vrijednostima i motivima utkanima u moderne i upotrebne predmete, namijenjen poslovnoj, uspješnoj i samosvjesnoj ženi. Dobar je primjer i Zlatarna Križek koja je zahvaljujući sredstvima EU-a Hrvatskoj i Europi ispričala priču o dubrovačkoj tradiciji kroz 14 komada zlatnog nakita. U želji da se stari dubrovački nakit ne zaboravi i da ga se promovira i plasira i izvan Hrvatske, Zlatarna Križek odlučila se na kandidiranje ovog projekta vjerujući kako se upravo njihovi proizvodi – kolekcije tradicijskog nakita – mogu probiti na zahtjevna europska tržišta. Zahvaljujući projektu, kolekcija dubrovačkog nakita dopunjena je novim proizvodima, a provedeno je i temeljito istraživanje tržišta EU-a radi uvida u izvozni potencijal kolekcije te moguću izvoznu orijentaciju. Isto tako medičari, licitari i drugi majstori rukotvorina, suvenira i tradicionalnih proizvoda iz Zagrebačke županije i slovenske regije Posavje više od godinu dana sudjeluju u zajedničkom projektu „Put medičarstva i licitarstva između Krškog i Zagreba” koji se sufinancira iz pretpristupnog EU fonda IPA. Cilj je i da se na seoskim domaćinstvima i u tzv. agroturizmu na obje strane potakne povezivanje tradicionalnih obrtnika i majstora, a samim time i proizvodnja, koja s obzirom na ruralno bogatstvo tog prostora sigurno može pridonijeti ekonomskom a posebno turističkom razvoju.
Kulturna politika Europske unije
Kulturne industrije u Europskoj uniji – kinematografija i audiovizualne umjetnosti, izdavaštvo, glazba i obrti – također su važni izvori prihoda i radnih mjesta, te zapošljavaju više od sedam milijuna ljudi. U Europskoj uniji postoje programi podrške za određene kulturne industrije koji ih potiču da iskoriste mogućnosti koje nude jedinstveno tržište i digitalne tehnologije. EU također teži stvoriti dinamično okruženje za te industrije smanjivanjem administracije, omogućavanjem lakšeg pristupa financiranju, pomaganjem oko istraživačkih projekata i poticanjem bolje suradnje s partnerima unutar i izvan Europe. Program Kultura za razdoblje od 2007.-2013. godine ima proračun od oko 400 milijuna eura i pokriva sve neaudiovizualne kulturne aktivnosti. Specifični ciljevi trenutnog programa Kultura su: promicanje svijesti o kulturnoj baštini od europske važnosti i njezino očuvanje; promicanje transnacionalne mobilnosti zaposlenika u kulturnom sektoru; promicanje transnacionalnog kretanja djela i kulturnih i umjetničkih proizvoda; te poticanje međukulturnog dijaloga.
Izvor: EUbilten – informacije i novosti, broj 37, svibanj 2011.
Stranica 1 od 10
