Ponedjeljak, 14 Ožujak 2011 13:51
Aktualno - Svijet
Nova eksplozija dogodila se u ponedjeljak ujutro (u 11 sati po lokalnom vremenu) u nuklearnoj elektrani Fukushima Daiichi na reaktoru broj tri. Japanske vlasti odmah su izdale priopćenje u kojem stoji kako nije došlo do značajnog curenja zračenja iz reaktora. Radijacija pored reaktora broj tri je 40 minuta nakon eksplozije iznosila tek jednu pedesetinu razine koja je kritična za ljudsko zdravlje, tvrde vlasti.
NY Times navodi, međutim, da će radijacija iz oštećene nuklearne elektrane Fukushima curiti još mjesecima. Dodaje se i kako će stručnjaci u reaktore, koji su ostali bez hlađenja, ubacivati morsku vodu, ali i puštati radioaktivnu paru van kako bi sustav cirkulirao. Taj proces može trajati i do godinu dana.
Iako su japanske vlasti objavile kako je razina radioaktivnosti niska, i Sjedinjene Američke Države provode svoja ispitivanja.
- Pogrešno se smatra kako su najveći problemi kod nuklearnih elektrana radioaktivni otpad i zračenje u blizini elektrane. Otpad se, naime, lako tehnički riješi, a dodatno zračenje za osobe koje žive uz elektranu manje je od zračenja koje osoba dobije ležeći u krevetu do svog bračnog partnera (s obzirom na to da svaka osoba u sebi nosi određenu dozu zračenja). Najveća opasnost leži upravo u poremećaju cirkulacije rashladne vode, što se dogodilo u Japanu.
Ističe to akademik Vladimir Paar, navodeći kako su vijesti iz Japana šture, ali kako je iz raspoloživih informacija očito da je stanje vrlo ozbiljno.
- Svaka elektrana ima nekoliko krugova hlađenja, a izgleda je u Japanu, prema onome što su kazali, potres izazvao teško oštećenje rezervnog sistema i sada pokušavaju reaktori ohladiti morskom vodom.
Reaktori su zastavljeni i više nema fisije urana, međutim unutar jezgre postoji ogromna količina visokoradioaktivnih produkata fisije koji griju jezgru. Ako se jezgra ne uspije ohladiti, prijeti opasnost ispuštanja tog radioaktivnog materijala u okoliš - upozorava akademik Paar. Naime, kako objašnjava, ako temperatura u reaktorima nastavi rasti, dolazi do taljenja njegove unutrašnjosti - prvo će se istaliti metalne šipke i omotač, a zatim bi, što bi bilo i najopasnije, ta smjesa mogla rastaliti i reaktorsku posudu, potom i betonsku zgradu.
U tom bi slučaju, navodi akademik, ta strahovito radioaktivna smjesa iscurila u okoliš i to bi bila katastrofa velikih razmjera. Akademik Paar dobro je upoznat s problematikom sigurnosti nuklearnih elektrana, posebice s kvarom Elektrana Otok tri milje u Harrisburgu u SAD-u, koja je relevantan za generaciju modernih elektrana. U Harrisburgu je 1979. godine došlo do oštećenja jezgre i taljenja otprilike jedne njezine trećine.
U nedjelju dostupne informacije govore kako je i elektrani u Fukushimi već počelo taljenje jezgre, no Paar vjeruje da do najcrnjeg scenarija koji bi ugrozio svijet, koji je poznat i po nazivu “kineski sindrom”, neće doći, nego da će se taljenje zaustaviti prije nego što se probije reaktorska posuda.
Osim te opasnosti, akademik Paar navodi još jednu, a to je da se zbog zagrijavanja unutar jezgre iz vode, koja se ne hladi, izdvoji vodik i, s obzirom na to da je najlakši plin, počne se dizati u gornji dio reaktora. Taj mjehur vodika, navodi Paar, prijeti eksplozijom, što je, objašnjava, bio i glavni problem u Harrisburgu.
D. ZENIĆ, psd, jl, foto: afp, arhiv cropix
(slobodnadalmacija.hr)
