Učinci pristupanja EU na život građana

Aktualno - Svijet

eu_cro_270511Pitanja građana postavljena putem EU poštanskog sandučića

Hoće li ulaskom u EU Hrvatska izgubiti svoj nacionalni i kulturni identitet? Neće. To je jedan od najčešćih stereotipa vezanih uz ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Osim toga, iskustva sadašnjih država članica Unije ukazuju na to da se ulaskom u Europsku uniju ne gubi nacionalni identitet.

Poznajete li primjer ijedne države članice čiji se nacionalni identitet izgubio ili je umanjen članstvom u EU-u?  Jedan od osnovnih principa na kojima počiva Europska unija glasi „Ujedinjeni u različitosti/ United in Diversity“, za što se Hrvatska zalaže već sada, te će i nastaviti nakon što postane punopravnom članicom Europske unije. Moto ‘Ujedinjeni u različitosti’’ predstavlja ujedinjenost Europljana u zajedničkom nastojanju za mir i napredak te da su mnoge različite kulture, tradicije i jezici u Europi pozitivna prednost za kontinent. Zaštita nacionalnih identiteta država članica zajamčena je i Člankom 6 Ugovora o Europskoj uniji:“Unija će poštovati nacionalne identitete svojih država članica“.Isto se odnosi i na strah od gubitka kulturnog identiteta, jer čuvanje i promicanje kulturne raznolikosti su među temeljnim načelima Europske unije. Europska unija se ponosi svojom kulturnom raznolikošću. Štoviše, ulaskom u EU otvaraju se dodatne mogućnosti očuvanja kulturne različitosti zahvaljujući programima i fondovima EU-a. Primjeri postoje i sad – više u okviru. Jezik, književnost, kazalište, vizualne umjetnosti, arhitektura, obrti, kinematografija i elektronski mediji mogu pripadati nekoj konkretnoj zemlji ili regiji, ali ujedno su i dio zajedničkog europskog kulturnog naslijeđa. Europska unija nastoji sačuvati i podupirati tu raznolikost te je učiniti dostupnom i drugima.

Što je s hrvatskim jezikom? Hoćemo li morati znati strane jezike kako bi smo se koristili svojim pravima? Jezična raznolikost je kulturni i demokratski temelj Europske unije, stoga za hrvatski jezik ne postoji nikakva opasnost. Pružanje podrške jezičnoj raznolikosti jedan je od radnih ciljeva Europske unije. S proširenjima u 2004. i 2007. godini, broj službenih jezika Europske unije porastao je s 11 na 23. Isto tako, nedavnim zatvaranjem Poglavlja 34 postavljeni su i pravni okviri po kojima će hrvatski jezik nakon pristupanja Hrvatske EU-u postati 24. službeni jezik Europske unije. EU svojim građanima također jamči da mogu pisati nekoj instituciji ili tijelu Europske unije te primiti odgovor na svom jeziku. Također ukoliko su iz određenih razloga na sudu neke druge države članice, građani imaju pravo prijevoda postupka na vlastiti jezik. Zakonodavstvo Europske unije mora biti dostupno na svim službenim jezicima, a time i svim građanima. Jednako tako, zastupnici Europskog parlamenta, pri obraćanju Parlamentu, svoje glasače imaju pravo predstavljati na vlastitom jeziku. Uz gore navedeno, valja istaknuti kako EU potiče učenje još dva jezika pored materinjeg kako bi se povećala njihova konkurentnost na tržištu rada.

Primjeri očuvanja tradicije i nacionalnog identiteta uz pomoć EU-a Jedan od primjera očuvanja tradicije i nacionalnog identiteta svakako je i projekt Ethnobrand Udruge za kreativni razvoj Slap iz Osijeka, sufinanciran od strane EU-a kroz INTERREG program prekogranične suradnje Hrvatske i Italije, proveden u partnerstvu s Regionalnom razvojnom agencijom Slavonije i Baranje i talijanskom organizacijom Ecipar iz Ferrare. Ovim projektom stvorena je robna marka rukotvorina Panona. Riječ je o brandu koji je temeljen na tradicionalnim vrijednostima i motivima utkanima u moderne i upotrebne predmete, namijenjen poslovnoj, uspješnoj i samosvjesnoj ženi. Dobar je primjer i Zlatarna Križek koja je zahvaljujući sredstvima EU-a Hrvatskoj i Europi ispričala priču o dubrovačkoj tradiciji kroz 14 komada zlatnog nakita. U želji da se stari dubrovački nakit ne zaboravi i da ga se promovira i plasira i izvan Hrvatske, Zlatarna Križek odlučila se na kandidiranje ovog projekta vjerujući kako se upravo njihovi proizvodi – kolekcije tradicijskog nakita – mogu probiti na zahtjevna europska tržišta. Zahvaljujući projektu, kolekcija dubrovačkog nakita dopunjena je novim proizvodima, a provedeno je i temeljito istraživanje tržišta EU-a radi uvida u izvozni potencijal kolekcije te moguću izvoznu orijentaciju. Isto tako medičari, licitari i drugi majstori rukotvorina, suvenira i tradicionalnih proizvoda iz Zagrebačke županije i slovenske regije Posavje više od godinu dana sudjeluju u zajedničkom projektu „Put medičarstva i licitarstva između Krškog i Zagreba” koji se sufinancira iz pretpristupnog EU fonda IPA. Cilj je i da se na seoskim domaćinstvima i u tzv. agroturizmu na obje strane potakne povezivanje tradicionalnih obrtnika i majstora, a samim time i proizvodnja, koja s obzirom na ruralno bogatstvo tog prostora sigurno može pridonijeti ekonomskom a posebno turističkom razvoju.

Kulturna politika Europske unije

Kulturne industrije u Europskoj uniji – kinematografija i audiovizualne umjetnosti, izdavaštvo, glazba i obrti – također su važni izvori prihoda i radnih mjesta, te zapošljavaju više od sedam milijuna ljudi. U Europskoj uniji postoje programi podrške za određene kulturne industrije koji ih potiču da iskoriste mogućnosti koje nude jedinstveno tržište i digitalne tehnologije. EU također teži stvoriti dinamično okruženje za te industrije smanjivanjem administracije, omogućavanjem lakšeg pristupa financiranju, pomaganjem oko istraživačkih projekata i poticanjem bolje suradnje s partnerima unutar i izvan Europe. Program Kultura za razdoblje od 2007.-2013. godine ima proračun od oko 400 milijuna eura i pokriva sve neaudiovizualne kulturne aktivnosti. Specifični ciljevi trenutnog programa Kultura su: promicanje svijesti o kulturnoj baštini od europske važnosti i njezino očuvanje; promicanje transnacionalne mobilnosti zaposlenika u kulturnom sektoru; promicanje transnacionalnog kretanja djela i kulturnih i umjetničkih proizvoda; te poticanje međukulturnog dijaloga.

Izvor: EUbilten – informacije i novosti, broj 37, svibanj 2011.

Učinci pristupanja EU na život građana
Baner