Četvrtak, 30 Lipanj 2011 13:03
Život - Zanimljivosti
'Lijepa naša' je svijetu poznata kao zemlja sunca i mora. Dičimo se prelijepim pješčanim plažama, čistim i bistrim morem, razvedenom obalom, najvećim brojem sunčanih dana u godini i mnogim drugim ljepotama našega priobalja. Međutim, Hrvatska je mnogo više od toga. Zaboravljamo na krajeve kojima su uskraćeni blagodati mora, a koji zbog toga nikako nisu manje vrijedni ili manje zanimljivi. Bogatstvo takvih područja je u prekrasnim krajolicima, materijalnom ali i nematerijalnom kulturnom naslijeđu, lokacijama koje su značajne za hrvatsku povijest, gastronomiju, itd.
Jedno od takvih područja je Dalmatinska zagora čijih golemih turističkih potencijala nismo ni svjesni. Krenemo li samo nabrajati prirodne ljepote, poput rijeka u kršu od kojih posebno treba izdvojiti Cetinu, zatim jezera, kao što je Peručko na spomenutoj rijeci, poznato Modro i Crveno jezero pokraj Imotskog, planine Dinaru, Kamešnicu, Svilaju i druge, shvatimo kako je ovo područje vrijedno ili bolje rečeno, jednako vrijedno kao i svako drugo područje uz naše more. Ali to je tek početak.
Povijest, tradicija, folklor, običaji i sve ono što predstavlja kulturno bogatstvo, još i danas živi u ljudima ovoga kraja. Dokaz tome jest zvuk rere, ojkavice, gange i šijavice čije se umijeće izvođenja prenosilo s koljena na koljeno. Isto tako, nikako ne smijemo zaboraviti Sinjsku alku, vitešku igru koja nas svake godine iznova oduševljava. U njoj prepoznajemo pravi duh stanovništva ovog područja. Hrabrost i požrtvovnost, čast i duboko poštovanje, a iznad svega ljubav i zahvalnost prema svojim precima izviru iz ove jedinstvene tradicije.
Nadalje, same povijesne lokacije kao ostaci minulih vremena uče nas o povijesti i kulturi Dalmatinske zagore. Utvrde na rijeci Cetini (Prozor u Vrlici, sinjski Grad, Potravnik pod Svilajom, Nutjak i Čačvina kod Trilja), crkva Sv. Spasa na vrelu Cetine, rimski vojni logor Tilurij na Gardunu te kamene mlinice u Grabu stare oko 600 godina, samo su dio onoga što nam može ponuditi ovaj kraj.
Kao što sama Alka odiše poviješću, tako i kuhinja Zagore neodoljivo podsjeća na vremena naših pradjedova. Miris arambaša pripremljenih na tradicionalan način, okus domaćeg pršuta i sira, brodet od žaba te riječni rakovi, sve su to specijaliteti koji čine Zagoru tako posebnom.
Ovakav zemljopisni položaj i reljef, uz pješačenje i vožnju biciklom seoskim putovima, omogućuje i niz ekstremnih sportova poput paraglidinga i jedriličarstava, a kroz veličanstveni kanjon rijeke Cetine, rafting i kanuing. Nezaobilazno je spomenuti planinarenje, jahanje te sportski ribolov u dijelovima Zagore koji nikoga neće ostaviti ravnodušnim.
Sagledamo li sve aspekte turističke ponude, Dalmatinska zagora ima uvjete za razvoj kulturnog, seoskog/ruralnog, lovnog, ribolovnog, gastronomskog, sportsko-rekreacijskog, pustolovnog i vjerskog turizma. Neizmjerni turistički potencijali vidljivi su u svakom kilometru ovog dijela Hrvatske koji je do nedavno bio uvelike zapostavljen u turističkom i gospodarskom smislu. Možemo reći da Strategijom razvoja ruralnog turizma Splitsko-dalmatinske županije, izrađene na primjeru Dalmatinske zagore, počinje novo razdoblje za ovaj kraj.
Piše: Lucija Grgat
Izvor: www.glaszagore.com
